24.09.2005 | 14:51 | IKA V - 80877/9/532
Izjava Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara
Nerazumljivo je i protivno tečevinama rimskoga i načelima modernoga prava, etike i dobrih običaja da se na temelju pukih, nepouzdanih, neprovjerenih i nedokazanih indicija, na kakve se poziva glavna haška tužiteljica, javno sumnjiči redovnička zajednica ili bilo koja druga ustanova odnosno javna ili privatna osoba, poručuju redovnički poglavari
Zagreb, (IKA) - Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara, u kojoj su zastupljeni ovlašteni poglavari svih muških redovničkih zajednica Katoličke crkve koje djeluju u Hrvatskoj, objavila je Izjavu u vezi s nedavnim izjavama glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte, a osobito u vezi s učincima i posljedicama tih izjava u hrvatskoj i svjetskoj javnosti.
U dokumentu koji je 23. rujna potpisao predsjednik HKVRP fr. Ivan Iko Mateljan, ističe se kako je neprihvatljivo i nedopustivo da glavna tužiteljica međunarodnoga tribunala, koji su osnovali Ujedinjeni narodi, bez ikakvih dokaza javno sumnjiči cijelu redovničku zajednicu u Hrvatskoj, u ovom slučaju franjevačku, da ona u nekom od svojih samostana skriva optuženoga generala Antu Gotovinu. Nerazumljivo je i protivno tečevinama rimskoga i načelima modernoga prava, etike i dobrih običaja da se na temelju pukih, nepouzdanih, neprovjerenih i nedokazanih indicija, na kakve se poziva glavna tužiteljica, javno sumnjiči redovnička zajednica ili bilo koja druga ustanova odnosno javna ili privatna osoba.
U izjavi se nadalje posebno osuđuje što se glavna tužiteljica „jednako drsko, bezobzirno i bezobrazno“ odnosi prema vodstvu Katoličke crkve, prema Svetoj Stolici kao suverenoj državi i subjektu međunarodnoga prava te prema njezinu suverenu Papi. „Nitko od nas ne zna gdje se nalazi general Ante Gotovina, i naše je opće uvjerenje da nije u Hrvatskoj“, ističu redovnički poglavari, izražavajući zabrinutost što se „račun za njegovu izočnost naplaćuje Hrvatskoj na političkom planu i što joj se zbog toga priječi početak pregovora za ulazak u Europsku uniju“.
„Ako bi i postojale ozbiljne indicije da se skriva u nekom samostanu kod nas, tada ni mi ni Sveta Stolica nismo adrese na koje se treba obraćati da bi se do njega došlo. Mi redovnici nismo adresa zato što naše ni civilne ni kanonske zadaće i ovlasti nisu baviti se policijskim, detektivskim ili zaštitarskim poslovima, a Sveta Stolica nije adresa zato što se njezina suverenost i civilna jurisdikcija ne proteže na teritorije drugih država, ističe se u Izjavi.
U Izjavi se također osuđuje medijsko prejudiciranje, odnosno uveličavanje nečije krivnje samo na temelju optužnice glavne tužiteljice, te se „takvo notorno difamiranje bilo kojeg neosuđenog čovjeka“ ocjenjuje sumrakom novinarske etike, pravde, pravednosti i odgovornosti za javnu riječ i za javni čin.
Takvo postupanje, u kojemu se iznose i brojne neistine i laži, podmetanja i konstrukcije na račun Hrvatske i njezinih građana, njezina obrambenog i oslobodilačkog rata, njezinih vlasti i državnih dužnosnika iz razdoblja uspostave samostalne i demokratske Hrvatske te njezina oslobođenja od velikosrpskog okupatora, može imati, ako ne za cilj, a ono svakako za posljedicu teško i dugoročno diskreditiranje hrvatskoga naroda i hrvatske države, upozorava se u dokumentu.
23.09.2005 | 13:59 | IKA V - 80866/9/521
Lisabon: Iustitia et pax HBK o haškom sudu
Hrvatska Iustitia et pax upozorava da je praksa haškoga suda pokazala nekoliko bitnih odstupanja od osnivačkih premisa, prema kojima bi se sud trebao baviti individualnom krivnjom pojedinaca, a da nacionalna pripadnost neće biti kriterij koji će utjecati na sud, od čega se odstupilo u raznim smjerovima, što nije važno samo za Hrvatsku i za zemlje nastale raspadom Jugoslavije, već i za Europu u cjelini
Lisabon, (IKA) - Na Skupštini europskih komisija Pravda i mir koja se održava u Lisabonu od 23. do 25. rujna, Komisiju Pravda i mir Hrvatske biskupske konferencije predstavljaju njezin tajnik dr. Željko Tanjić i član mr. Gordan Črpić, koji se svojim izlaganjem posebno osvrću na rad haškoga suda i slučaj odbjegloga generala Ante Gotovine. Ukazuju na to da je haški sud osnovan za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije te da je načelno, u nizu uvjeravanja i tumačenja predstavnika Suda i pobornika suda, naznačeno je da će se sud baviti individualnom krivnjom pojedinaca i da nacionalna pripadnost neće biti kriterij koji će utjecati na sud. Članovi Komisije Iustitia et pax HBK upozoravaju da je praksa toga suda pokazala nekoliko bitnih odstupanja od te premise i to u raznim smjerovima. Ta odstupanja, smatraju, nisu samo važna za Hrvatsku i za zemlje nastale raspadom Jugoslavije, već i za Europu u cjelini, jer otvaraju neka veoma bitna i teška pitanja koja si suvremena Europa mora posvijestiti i prema njima se odrediti.
Što se tiče Hrvatske, navode da je velika frustracija za Hrvate bila kada su shvatili da se u Europskoj zajednici naroda ne želi jasno naznačiti tko je agresor, a tko je žrtva. Svaka je smrt tragična, bez obzira na nacionalnost, rasu i spol. Rat je tragičan kao takav, ali pokušaj stvaranja vrijednosno neutralnog mišljenja, bez konteksta unutar kojega se dogodilo to što se dogodilo, pridonosi gubitku njegovog legitimiteta i mogućnosti da njegova presuda utječe na uspostavljanje pravednosti i mira na ovim prostorima, stav je naše Komisije Pravda i mir.
Kao drugu dimenziju problema ljudskih prava vezano uz Haag ističu pitanje generala Ante Gotovine. Ukazuju na činjenicu da se cijela država ucjenjuje "lovom" na haškog bjegunca, premda prema mnogim izjavama stranih Vlada general nije na teritoriju Republike Hrvatske. Upozoravaju da je činjenica da jedna europska institucija praktički drži cijeli narod taocem neprihvatljiva i, s aspekta ljudskih prava, neodrživa.
Hrvatski predstavnici upozoravaju i da je, premda je u radu suda naznačeno da nacionalno pitanje neće biti važno u njegovu radu, ispalo kako je ono ključna činjenica, te je nacionalna pripadnost ustvari osnovni preduvjet pristupa sudu. Sud je, naime, osnovan za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije. Nije osnovan za Hrvate, Slovence, Srbe, Bošnjake, Albance, Makedonce, Crnogorce. Prema njima, i pripadnici drugih nacija bili su uključeni u sukob i zločine na ovim prostorima, ali njima se ne sudi i ne može ih se ni načelno optužiti za mogući zločin, odnosno provesti istraga protiv njih po istim kriterijima po kojima se sudi pripadnicima navedenih nacija. Upozoravaju da je ideja da snage koje čuvaju mir ili zapadne vojske i političari ne mogu počiniti zločin jednako deplasirana kao i ideja da vojska koja se brani ne može počiniti zločin.
Predstavnici Komisije Pravda i mir HBK ukazuju i da se u Haagu mogu naći samo pripadnici određenih nacija kojima se sudi i sude im pripadnici nacija kojih pripadnici ne mogu biti podvrgnuti istome sudu. Pri tome upozoravaju da je točka do koje je došla suvremena europska praksa vrlo opasna: pripadnici jedne nacije (nacija) sude pripadnicima druge nacije (nacija), a da pri tome na istom sudištu, po istim kriterijima za iste zločine pripadnici nacija koje sude ne mogu biti privedeni i ni načelno saslušani i po zakonu procesuirani. Hrvatski predstavnici naglašavaju da je važno upozoriti Europu danas da promisli o praksi koju primjenjuje, upravo u slučaju Haaga, jer negativne posljedice dvostrukih kriterija zasnovanih na ovakvoj osnovi neće pogoditi samo male narode i države nastale na prostoru bivše Jugoslavije, već će pogoditi čitavu Europu.
Predstavnici naše Komisije Iustitia et pax svojim izlaganjem prikazuju i situaciju katolika u Hrvatskoj, kojih prema posljednjem popisu stanovništva ima 87,83%. Za razumijevanje ljudskih prava, pravednosti i mogućnosti za izgradnju mira na našim prostorima ističu složenost odnosa manjina i većine. Naime, manjina i većina nisu u Hrvatskoj bili u odnosu koji se razvio na Zapadu i koji je tamo samorazumljiv, da većina ima društvenu i političku moć i odgovornost koja uključuje i promociju i brigu oko prava manjine. Situacija u Hrvatskoj bila je upravo suprotna. Hrvati katoličke vjeroispovijesti, premda apsolutna većina pučanstva, nisu bili u poziciji javnog oblikovanja vlastitih stavova, a niti društvenih i političkih okvira djelovanja, već su glavni nositelji i promicatelji određenih stvarnosti bile različite manjine: nacionalne i ideološke. Pri tome upozoravaju da na Zapadu nije jasan taj obrnuti odnos manjine i većine i da je to prouzročilo cijeli niz pogrešnih političkih odluka koje su Miloševiću omogućili da povede rat i koje su, između ostaloga, i uzrokovale tragedije poput Vukovara u Hrvatskoj i Srebrenice u Bosni i Hercegovini.
Hrvatski predstavnici osvrću se i na stanje medija, te upozoravaju da je bivši totalitarni sustav veliko uporište imao u medijima, a bivši urednici, koji su održavali i servisirali taj sustav i danas su urednici u medijima tako da je sadašnje stanje u medijskom prostoru dosta loše. Ukazuju i na to da se ideja "slobode medija" potpuno pogrešno razumijeva i da se nigdje ne insistira na "odgovornosti medija", da nema dovoljno pouzdanih izvora informacija, a javna televizija nije svjesna odgovornosti koju ima za oblikovanje općega dobra.
Na kraju ističu i da se u novonastalim okolnostima ni Katolička crkva u Hrvatskoj nije u potpunosti snašla i da je na pojedinim područjima propustila reagirati s katolički dovoljno autentičnim stavovima kada su bila u pitanju privatizacija i socijalna prava unutar novog kapitalističkog sustava, medijskoga prostora i pojedinih drugih oblika ljudskih prava.
23.09.2005 | 13:34 | IKA V - 80862/9/517
Izjava biskupa Bogovića u povodu intervjua Carle Del Ponte
Gospićko-senjski biskup u izjavi naglasio kako od Svete Stolice nije dobio nikakvu primjedbu za svoj način rada
Gospić, (IKA) - Gospićko-senjski biskup Mile Bogović najprije se u izjavi za vjerski portal Križ života 21. rujna kritički osvrnuo na intervju glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte objavljen 20. rujna, a u kojem se i on spominje kao osoba koja je haški tribunal nazvala "političkim sudom", a generala Gotovinu okarakterizirala kao "simbol pobjede", a potom je, u petak 23. rujna, proširenu izjavu uputio i našoj agenciji.
"U spomenutom intervjuu i ja sam neizravno prozvan. Stavlja mi se u grijeh što sam rekao da je haški sud politički, da se preko njega nastoji promijeniti hrvatska povijest i da je Gotovina simbol pobjednika u Hrvatskoj. Dobro je tužiteljica interpretirala moje mišljenje, samo što ona smatra da ja tako ne bih smio misliti, a ja i dalje mislim da tako treba misliti i govoriti", rekao je biskup Bogović i nastavio kako ga u tome može razuvjeriti sam haški sud drukčijim načinom rada od dosadašnjeg.
Gospićko-senjski biskup osvrnuo se i na nedavno slavlje polaganja temeljnoga kamena za Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini, kojom prilikom su pojedinci nosili i transparente s likom generala Ante Gotovine. "Što se tiče Gotovine, ljutio sam se kad su njegovu sliku razvili usred udbinske proslave 9. rujna, jer mi vjernici dobro razlikujemo heroje od svetaca - a jedino slike svetaca mogu se isticati na liturgijskim slavljima. No, ako se želi doznati je li za hrvatske građane general Gotovina simbol pobjednika, neka se vidi što narod o tome misli, a ne što misle oni kojima je u interesu da taj narod neprestano optužuju", istaknuo je biskup Bogović, pitajući se ipak "smatra li Carla Del Ponte da su oni koji su najzaslužniji za utemeljenje hrvatske države članovi zločinačke skupine i da ona ima pravo svima suditi"? Potom je ustvrdio kako ona na takvo svoje mišljenje ima pravo, "ali nema pravo meni zabraniti da mislim drukčije", pa bi bio spreman takvo svoje stajalište braniti pred svima, uključujući i glavnu hašku tužiteljicu. "Pazim samo da ne dođem u sukob s Gospodinom Bogom i svojom savješću", istaknuo je biskup Bogović.
Osvrnuvši se na ulogu međunarodne zajednice, biskup je izjavio kako bi ona, umjesto "da podržava ovu igru Carle del Ponte trebala ozbiljno razmisliti o pravnim i etičkim postupcima svog sudišta". To bi, prema njegovoj izjavi, bila u prvom redu pozvana činiti hrvatska Vlada jer "nije normalno da je Vlada - radi provjere ispravnosti - spremna posjesti svakog građanina na optuženičku klupu u Haagu". Na temelju krive slike o ljudima i događajima, haški sud "na daleke staze ometa hod prema skladnom suživotu Hrvata i Srba na ovom prostoru", a to je za biskupa najopasnije, te zbog toga i ulazi u "ovu priču Carle del Ponte". Smatra da treba "dopustiti činjenicama da govore i ne prenositi ih izdvojene u prostor nekih političkih računica". Napominjući kako izjavu daje isključivo u svoje osobno ime, biskup Bogović poželio je da se njegov istup ne uzme kao razlog za novu optužbu čitave Crkve.
Del Ponte je u intervjuu dodala da je Vatikan ostao bez reakcije i na njezinu primjedbu iznesenu državnom tajniku Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupu Lajolu o gospićko-senjskom biskupu. O tome je biskup Bogović rekao kako od Svete Stolice nije dobio nikakvu primjedbu za svoj način rada. "Ako mi Sveta Stolica nešto naredi, spremno ću to prihvatiti", zaključio je biskup Bogović, dodajući kako smatra da je svojim intervjuom glavna tužiteljica svima koji imaju nešto protiv Katoličke crkve poručila kako "mogu računati na podršku šire javnosti".
